Vijesti

Kako kulturi dati kršćanski pečat

12.i 13.11.2019.

Pastoral kulture i kultura pastorala bila je tema susreta mladih svećenika Riječke metropolije koji su se okupili u Domusu Laurana u Lovranu 12. i 13. studenog na redovitom susretu trajne formacije svećenika. O temi su im govorili profesori s Teologije u Rijeci dr. sc. Saša Horvat, dr. sc. Marko Medved i dr. sc. Nikola Vranješ te riječki nadbiskup i metropolit dr. sc. mons. Ivan Devčić i krčki biskup dr. sc. mons. Ivica Petanjak koji je predvodio misu na završetku susreta.

„Što možemo učiniti da bi kultura u kojoj živimo dobila kršćanski pečat?“, rekao je nadbiskup Devčić u uvodnim riječima podsjećajući kako je Crkveno učiteljstvo po tom pitanju posljednjih godina izdalo niz dokumenata i uputa. „Pitanje je kako danas suvremenog čovjeka evangelizirati, na koji mu način govoriti o vjeri? To je uvijek bila misija Crkve koja je od početaka tražila načine kako prenijeti Kristov nauk u nove kulture. Iz povijesti Crkve možemo naučiti kako i mi danas moramo oplemenjivati i nadograđivati svijet u kojem živimo“, rekao je nadbiskup svećenicima.

Otvarajući susret, organizator i ravnatelj Metropolitanskog pastoralnog instituta mr. sc. Mario Gerić istaknuo je da je odabir teme potaknut pripremama Rijeke za preuzimanje titule Europske prijestolnice kulture. Podsjetio je i da MPI redovito, dva put godišnje, organizira ovakve edukativne susrete za svećenike koji imaju do 10 godina službe.

Dr. sc. Saša Horvat održao je prvo predavanje naslovljeno „Filozofska platforma suvremene kulture“ u kojem je istaknuo kako postoje brojne definicije i shvaćanja što je to kultura, što u nju spada i kakva bi ona trebala biti. Razmišljanja variraju od toga da kulturi pripada ono što je dio svakodnevnice, trivijalnost koja se redovito nudi, do toga da bi kultura trebala biti težnja za nečim drugačijim od toga, želja za traganjem za istinom i transcendiranjem svakodnevnice. „Čovjek danas propada ako se uljuljka u prosječnost, u komunikaciju koja se svodi na naklapanje, u definicije koje mu drugi nude, u samo površnu znatiželju, u lažni osjećaj da nam je sve dostupno i da sve znamo te zbog toga prestajemo tragati za istinom“, upozorio je dr. Horvat.

Dr. sc. Marko Medved govorio je o kulturnoj baštini Riječke metropolije koja ukazuje na značajan utjecaj Crkve na kulturnu ostavštinu. Objasnio je odnos Crkve i kulture kroz povijest te istaknuo njezin doprinos kulturnoj baštini na području kojeg obuhvaća Riječka metropolija, koji je vidljiv u domeni opismenjavanja, tiskarstva, srednjeg i visokog školstva te sakralnoj arhitekturi. Istaknuo je djelovanje benediktinaca u očuvanju kulturne baštine te isusovaca koji su 1627. godine u Rijeci utemeljili kolegij i gimnaziju.

Drugoga dana susreta dr. Vranješ je mladim svećenicima dao konkretnije smjernice za pastoralno djelovanje ističući povezanost vjere i kulture. „Vjera je milost, čovjekov odgovor na Božji dar. Taj dar zasniva se na Božjoj objavi. Ona, pak, nikada do čovjeka ne dolazi u nekom apstraktnom obliku, nego je čovjeku dana simbolima materijalnog svijeta koji su mu razumljivi samo u kontekstu kulture u kojoj živi. Tako možemo reći da je kultura zapravo način postojanja čovjeka na ovome svijetu. Čovjek je bitno biće kulture.“ Nastavio je objašnjavajući kako je najbolji primjer prožimanja vjere i kulture sam Isus, Sin Božji, koji se utjelovio u ljudskoj povijesti u točno određenom vremenu i djelovao unutar jedne postojeće kulture poštujući njezine brojne običaje i koristeći njezine simbole. Povijest Crkve također je povijest prožimanja vjere i kulture, a taj je proces označen pojmom ‘inkulturacija.’ „Tek nakon evangelizacije i inkulturacije možemo govoriti o pastoralu kulture“, rekao je dr. Vranješ. Objasnio je da čovjeku današnjice, uronjenom u suvremenu kulturu, treba pristupati dijaloški jer dijalog je prikladna forma komunikacije i postavlja temelje za evangelizaciju. Mlade svećenike je pozvao da i sami napreduju, uče, čitaju, paze na stil i način života kako bi autentično pokazali što znači biti kršćanin i svećenik. „Tek autentični i prepoznatljiv stil kršćanskog življenja i svjedočenja otvara put zahvaćanju konkretnih osoba u svim dimenzijama njihova bića i života i upućuje ih na istinski i životni susret s Kristom,“ zaključio je dr. Vranješ.

Vijest preuzeta s web portala Riječke nadbiskupije